Upalne bolesti probave – uzroci u prehrani

Što su upalne bolesti probave i gdje im leži uzrok?

Upalne bolesti probavnog sustava sve su učestaliji problem s kojim se današnji čovjek svakodnevno susreće. Stoga se nameće nezaobilazno pitanje, što je uzrok upalnim bolestima probave, kako ih izbjeći i naravno najvažnije mogu li se zaliječiti ispravnim načinom prehrane? Prije nego odgovorimo na ova pitanja, nužno je objasniti da kada pričamo o problemu upala nužno je reći da se ne radi o lokaliziranom problemu već o “sistemskoj grešci” koja je pokazatelj da neke stvari radimo krivo…

3 karakteristike koje vode u upalne bolesti

Kada  bi u jednoj rečenici morali sažeti što to danas radimo krivo bila bi to jako duga rečenica, no ukratk možemo reći da se problemi svode na pogrešne izvore i količine masnoća u prehrani (ovo ne znači da je masnoće potrebno izbjegavati) te nedostatan unos vlakana.

Drastičan pad unosa vlakana u ljudskoj prehrani događa se već gotovo 40 godina i preklapa se upravo s razvojem prehrambene industrije.

Drugim riječima hrana koju danas jedemo, osim što je osiromašena hranjivim tvarima (uglavnom je rafinirana) nikako ne pogoduje ravnoteži crijevne mikroflore. Rezultet je disbioza i zasićenost toksinima, što vodi u stanje upale i čije se posljedice prelijevaju i na ostale tjelesne sustave. Jednako tako potrebno je reći da je prva lnija obrane tj. “baza” našeg imuniteta smještena upravo u probavnom sustavu, što ne treba čuditi, jer je uz kožu probava jedina direktno izložena nemilosrdnom vanjskom svijetu.

Farmakološki učinak masnoća na upalne bolesti

Kada se osvrnemo na unos masnoća u prehrani, tek tu nastaje pravi kaos, nedostatak znanja i pravih informacija. Na vrlo pojednostavljen način potrebno je objasniti kako masnoće utječu na naše tijelo.

Važno je znati da se farmakološki učinak masnoća očituje se kroz produkciju eikosanoidnih hormona, moćnih signalnih molekula, koje kontroliraju gotovo sve procese u našem tijelu.

Pojednostavljeno, dijelimo ih na „dobre“ i „loše“, no ključ je uvijek u ravnoteži, a zbog današnjeg načina života, loših navika, neznanja i pogrešnih izvora masnoća do izražaja uglavnom dolaze „loši“ eikosanoidi, tj. posljedice njihovog djelovanja. Promjena prehrambenih navika te korištenje „dobrih“ izvora masnoća u prehrani siguran je put ka njihovoj ravnoteži odnosno očuvanju zdravlja. Ako se pitate koliko bi to masnoća morali unostiti prehranom pojednostavljeni odgovor glasio bi: 20% dnevnog energetskog unosa pripada masnoćama, od tih 20%, udio zasićenih masnoća trebao bi biti ispod 10%, a ostatak se odnosi na polinezasićene masne kiseline uglavnom iz obitelji omega-6 i omega-3 čiji međusobni omjer bi trebao biti 3:1. Usporedbe radi u današnjoj prehrani se prosječno unosi možda i više od 20 puta omega-6 masnih kiselina u odnosu na omega-3 masne kiseline.

Začarani krug probavnih problema

Upalne bolesti probave, disbioza, nizak imunitet vrlo se često vezuju uz još jedan veliki problem koji pogađa našu probavu – povećana crijevna propusnost. Povećana crijevna propusnost (ako probavu gledamo kao “unutrašnju barijeru”, lako možemo shvatiti posljedice njene povećane propusnosti) dodatno komplicira posljedice na zdravlje svih tjelesnih sustava, koje se uglavnom ispoljavaju kroz preopterećenje jetre te niz tegoba vezanih uz nepravilan rad ove naše “mini kemijste tvornice” bez koje život nije moguć.

Neizbježno je postaviti pitanje samom sebi: vrtim li se stalno u istom krugu?