Ugljikohidrati

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Građa ugljikohidrata

Ugljikohidrati su skupina spojeva koji se nalaze u našem organizmu, ali i u životinjama i biljkama te ih u velikoj mjeri dobivamo putem hrane. Dijele se na:

  • jednostavne šećere ili monosaharide
  • oligosaharide
  • složene šećere ili polisaharide

Monosaharide ili jednostavne šećere čini samo jedna molekula ugljikohidrata. U hrani su to glukoza (u kukuruzu i drugom povrću) i fruktoza (u medu, voću, voćnim proizvodima). Glukoza mora uvijek biti prisutna u našoj krvi u koncetraciji 3,5 – 5,5 mmol/l kako bi svim tkivima, a prvenstveno mozgu osigurala dovoljan izvor energije.

Oligosaharidi su šećeri koji sadrže od dvije do deset jedinica monosaharida. U prehrani su najznačajniji disaharidi – sastavljeni od dvije jedinice monosaharida. Najpoznatiji među njima je saharoza ili stolni šećer. Laktoza ili mliječni šećer je također disaharid. Proizvod je mliječnih žlijezda. Najviše laktoze sadrži majčino mlijeko (7%), dok kravlje, ovčje i kozje mlijeko sadrže od 4.5 – 4.8%. Laktoza je približno tri puta manje slatka od saharoze, ali osigurava visoku nutritivno-energetsku vrijednost.

Polisaharidi su složeni ugljikohidrati, sastoje se od velikog broja monosaharidnih jedinica. Polisaharidi su:

a) rezervne tvari biljaka (škrob) i životinja (glikogen);

b) građevne strukture biljaka (celuloza).

Škrob i glikogen se normalno razgrađuju u našem organizmu, a celuloza spada u skupinu “dijetalnih vlakana”, koja se ne mogu razgrađivati u našem organizmu, ali su neophodne u održavanju normalne probave i formiranju stolice.

Uloga ugljikohidrata u organizmu

  • izmjena tvari u metabolizmu
  • glavni izvor energije za sve tijelesne funkcije i mišićni rad
  • neophodni za pomaganje u probavi i asimilaciju drugih tvari

Izvori ugljikohidrata

Bogati izvori ugljikohidrata su visokovrijedne namirnice poput integralnih žitarica i riže, krumpira, voća i povrća.

Višak unesenih šećera, koji se u organizmu ne iskoriste u obliku energije pretvaraju se u rezervnu mast. Osim prekomjerne tjelesne težine, može uzrokovati i oštećenje gušterače, što  može dovesti do pojave dijabetesa. Nadalje, dovodi do oštećenja krvnih žila i pojave ateroskleroze.