Stres, prehrana i probava

Budući da probavni sustav ne možemo odvojiti od uma i tijela, povezanost stresa, odnosno našeg mentalnog i duhovnog stanja nepobitno utječe na našu probavu. Ovdje moramo istaknuti da je probavni sustav osnova našeg života i preživljavanja. Kritičan trenutak u reakciji na stres nastaje kad nadbubrežna žlijezda izluči hormone stresa, točnije rečeno dvije vrste hormona, a to su kortizol i katekolamini (adrenalin i noradrenalin). U trenutku ulaska ovih hormona u krvotok dolazi do ubrzanja rada srca, povišenja krvnog tlaka, povećavanja mišićne napetosti i zaustavljanja probave. Adrenalin i noradrenalin imaju neposredno i kratkotrajno djelovanje, dok kortizol ima dugoročno djelovanje. Važno je spomenuti da je kortizol katabolički hormon, koji razgrađuje mišićno tkivo i pretvara ga u energiju. Emocionalni i mentalni stres dovode do povećanog izlučivanja kortizola.

Plitko disanje, karakteristično za stresne situacije, ne omogućuje ošitnom mišiću masiranje probavnih organa, a to se svojstvo udružuje s napetošću trbušnih mišića te tako sinergijski ometaju probavu. Osim toga, stres zaustavlja peristaltički rad mišića koji okružuju tanko i debelo crijevo što dovodi do veće sklonosti ka zatvoru odnosno konstipaciji.  Što hrana duže ostaje u crijevima, to je veća mogućnost truljenja i nedovoljnog probavljanja hrane, osim toga uslijed ulaska nedovoljno probavljenih molekula hrane u krvotok, dolazi do lančane reakcije imunološkog sustava, koji brani organizam od nepoželjnih uljeza.  Osim reakcije imunološkog sustava, potpuno nepotrebno opterećujemo i jetru, koja sve te toksine mora preraditi. Uslijed dugotrajnog opterećivanja jetre, može doći i do sindroma kroničnog umora i tako se dalje vrtimo u krug.

Dakle borite se protiv stresa punim i dubokim udasima, koji osim što jačaju trbušne mišiće  i opskrbljuju nam tijelo kisikom te nas smiruju, jednako tako nam i potiču dobru probavu. Zapamtite, među svim tjelesnim sustavima, probavni sustav ima najveću moć regeneracije, a ona ovisi samo o vašoj odluci.