Sezonska prehrana

 

Jesen i Zima

Tijekom nadolazeće jeseni i zime, dolazi do nagle promjene temperature, hladnoće i nedostatka sunčevih zraka što na većinu nas utječe na isti način, slabljenjem prirodnog imunološkog sustava. U narodu je odavno poznato da za vrijeme hladnijih dana treba jesti energetski bogatiju tj. kaloričniju hranu. Razlog je jednostavan, tijelo troši više energije za održavanje normalne tjelesne temperature. Tako su naši stari običavali zimi jesti sarme, kobasice, slaninu, grah varivo i slično. Ovaj stav je generalno gledano dobar, ali se izbor uvijek mora bazirati na cjelovitoj i prirodnoj hrani, bez obzira na godišnje doba.

Ono što se nekad nije znalo, niti je za to bilo novca i mogućnosti su u prvom redu dobri izvori masnoća, ugljikohidrata i bjelančevina te optimalno kombiniranje namirnica zbog postizanja maksimalnog pozitivnog učinka na tijelo. Osnovne smjernice za zdravu prehranu su u svim godišnjim dobima iste, što znači da tijelo moramo opskrbiti svim potrebnim hranjivim tvarima, a da ga pri tome što manje opteretimo te mu omogućimo što bolju eliminaciju toksina. Ovdje na scenu stupa sezonska hrana, koja je prirodno bogata upravo onim hranjivim tvarima koje nas i štite od karakterističnih bolesti ovog razdoblja. Ona sadrži izobilje minerala, vitamina i fitonutrijenata koji nam pomažu u borbi protiv nadolazeće invazije mikroorganizama, jačaju naš imunološki odgovor, reduciraju upale i simptome prehlade.

Koje namirnice zimi treba uvrstiti na jelovnik, a koje treba izbjegavati?

Za mnoge od nas koncept sezonske prehrane postao je praktički zaboravljen, uz iznimku pojedinih jela kao što su sarme ili grah s kobasicama. Nažalost mnogi su počeli zaboravljati koja hrana je sezonska, jer nam je praktički sve dostupno tijekom cijele godine. Sezonska hrana donosi nam mnoge koristi, u prvom redu veća je vjerojatnost da će biti lokalno uzgojena (jeftinija), zatim da će biti bogatija okusom i hranjivim tvarima i definitivno će manje utjecati na zagađenje okoliša. Pošto u jesenskom periodu već počinju hladniji dani, svoj jelovnik potrebno je obogatiti nešto drugačijim okusima i namirnicama. Za ovo doba prikladna je hrana koja će zagrijati naše tijelo te koju karakteriziraju nešto drugačiji okusi, koji će kompenzirati vanjske utjecaje hladnoće.

Zgodni primjeri iz svijeta povrća, koje svakako treba konzumirati su: mrkva, luk, češnjak, poriluk, bundeva, mladi grah, kupus, kukuruz i cvjetača. Izbor jesenskog voća nažalost nije tako raznolik ali moći ćete se poslužiti jabukama, kruškama, grožđem, borovnicama, šipkom, smokvama i orasima koje će vam ponuditi dovoljan izbor vitamina, minerala i antioksidanasa.

Preporuka je da svaki dan uzmete  barem 5 obroka voća i povrća (jedan obrok podrazumijeva jednu čašu voćnog soka ili jedan komad svježeg voća ili jednu šalicu kuhanog povrća).

Od začina tu svakako treba spomenuti češnjak, cimet, čili, đumbir i luk, koji će potaknuti cirkulaciju i zagrijati naše tijelo, kojem definitivno odgovara kombinacija „slatkih i oštrih“ okusa koji štite naš organizam od utjecaja vanjske hladnoće.

Izbjegavajte masnu hranu i hladne mliječne proizvode koji mogu negativno utjecati na zdravlje, zbog povećane produkcije sluzi u organizmu te potaknuti kronična oboljenja poput bronhitisa i sinusitisa.

Nastavak slijedi…