Prehrana kod terapije varfarinom (antikoagulansima)

Interakcije hrane i lijekova

Budući da lijekovi imaju specifičan farmakološki utjecaj na tijelo, uostalom to im je i svrha, potrebno je biti svijestan činjenice da hrana djeluje na sličan način. Najjednostavniji primjer je porast inzulina u krvi nakon pojedenog obroka. Sve je ovo prirodno, normalno i neophodno za život, no do problema može doći ukoliko se djelovanje određenih lijekova i nutrijenata preklapa ili djeluje suprotno - antagonistički. Danas se sve više istraživanja bavi tematikom međudjelovanja hrane i lijekova jer su interakcije prilično učestale te u nekim slučajevim predstavljaju potencijalan zdravstveni problem. Učinak specifičnih interakcija hrane i lijekova različit je za svaku osobu, a ovisi o mnogo različitih faktora.

Antikoagulansi – terapija varfarinom i prehrana

Vitamin K, topiv u masnoćama, važan je faktor u regulaciji zgrušavanja krvi. Kod terapije antikoagulansima, čija je svrha smanjenje nastanaka krvnih ugrušaka tj. razrjeđivanje krvi može doći do poništavanja djelovanja ukoliko se konzumiraju previsoke doze vitamina K.

Hrana koju jedete ima utjecaj na djelovanje lijekova koji vas liječe!

Drugim riječima djelotvornost antikoagulanasa ovisi o njihovoj o dozi te je u uskoj je vezi s količinama vitamina K koji se uzima putem hrane. Ovo nikako ne znači da je potrebno u potpunosti izbjegavati sve namirnice koje sadržavaju vitamin K, već je potrebno uprosječiti unos navedenog vitamina na način da prehrana sadrži njegov minimalni te svakodnevno podjednaki unos te paziti ne korištenje namirnica koje razrjeđuju krv – pojačavaju djelovanje antikoagulanasa. Primjer za posljednje navedene su vitamini E i C (imaju suprotan učinak vitaminu K).

Što je potrebno uzeti u obzir kod prehrane i terapije antikoagulansima?

Voditi računa o:

  • namiranicama koje sadrže visoke i srednje količine vitamina K
  • namirnicama koje sadrže visoke doze vitamina C i E
  • uprosječivanju svoje prehrane obzirom na gore navedene stavke
  • ustaljenom dnevnom ritmu prehrane
  • regulaciji svoje tjelesnu masu sukladno smjernicama za indeks tjelesne mase

Drugim riječima vodite računa o tome koliko često jedete hranu izrazito bogatu vitaminom K i njenim količinama – cilj nije potputno izbaciti vitamin K iz prehrane, nego držati pod kontrolom njenov prosječni unos.

Prosječni unos vitamina K

Iako je teško procijeniti točan prosječni unos vitamin K, ugrubo možemo reći da odrasla osoba sa relativno raznolikom prehranom u prosjeku unese između 80 i 100 mikrograma vitamina K.

Namirnice koje sadrže najviše vitamina K

Zeleno lisnato povrće najbogatiji je izvor vitamina K (kelj, špinat, kupus, blitva, zelena salata, peršin, brokula, prokulica, raštika….). No važno je istaknuti da osim na namirnice bogate vitaminom K, treba paziti i na unos alkohola te dodataka prehrani i ljekovitih biljaka (đumbir, ginko, češnjak, zeleni čaj, gospina trava, zelen mlade pšenice, vitamin E).

Ukoliko vam je potreban jelovnik koji prati terapiju antikoagulansima slobodno nam se obratite putem kontakt obrasca!