Prehrana kod proteinurije

Što je proteinurija (definicija)?

Proteinurija je stanje kod kojeg organizam putem bubrega (odnosno urina) izbacuje bjelančevine. Drugim riječima u tijelu se stvara negativna bilanca dušika, što znači da gubimo više bjelančevina nego što ih ubacujemo kroz prehranu.

Zdravi bubrezi ne omogućavaju bjelačevinama da uđu u urin, te je prisustvo proteinurije rani znak oštećenja rada bubrega!

Osobe sa dijabetesom, visokim krvnim tlakom, povećanom tjelesnom masom te nedonoščad spadaju u rizičnu skupinu koja uz odgovarajućim genetske predispozicije može oboliti od ove bolesti. No važno je napomenuti da prisustvo bjelančevina u urinu ne mora nužno ukazivati na oštećenje rada bubrega jer uzročnici mogu biti i:

  • lijekovi
  • toksini
  • trenutne infekcije u organizmu
  • poremećaji rada imunološkog sustava
  • ekstremno fizčko opterećenje

Referentne vrijednosti u urinu kod proteinurije

Referentne vrijednosti za koncentraciju proteina u urinu se kreću do 150 mg/24 h, dok se u slučaju blage proteinurije ove vrijednosti iznose 300 do 500 mg/24 h, umjerene proteinurije do 1000 mg/24 h, teške proteinurije do 3000 mg/24 h te Nefrotskog sindroma iznad 3500 mg/24 h.

Simptomi i posljedice proteinurije

Proteinurija uglavnom nema nekih konkretnih znakova ili simptoma. Relativno neprecizan pokazatelj visoke koncentracije bjelančevina u urinu jest zamućen izgled urina. Reakcija tijela na povećan gubitak bjelančevina uglavnom se manifestira kroz zadržavanje vode (naticanje) ekstermiteta, trbuha ili lica. Ukoliko se ovakvo stanje ne stavi pod liječnički nadzor, terapiju te promjenu prehrambenih navika posljedice mogu biti iznimno štetne po zdravlje samih bubrega, povećane osjetljivosti na bakterijske infekcije te probleme s kardiovaskularnim sustavom. Odgovarajuća prehrana, lijekovi te lagana fizička aktivnost pozitivno utječu na prevenciju daljnjeg pogoršanja rada bubrega te povećanje kvalitete života.

Unos soli i rad bubrega

Ukrako sol je mineral, odnosno kemijski spoj građen od natrija i klora. Sol je iznimno važan mineral za noramalan rad ljudskog tijela (regulacija krvnog tlaka, prijenos impulsa u živčanom i mišićnom sustavu te apsorpciju hranjivih tvari u tankom crijevu).

Problem nastaje kada unosimo previše soli kroz prehranu!

Kod previsokog unosa soli, bubrezi nisu u mogućnosti izbaciti suvišne količine natrija te se on gomila u organizmu! Rezultat je preopterećenost rada bubrega, zadržavanje vode u tijelu i povećanje krvnog tlaka, karcinom želuca, moždani udar… Preporučene količine za unos soli za zdravu osobu iznose 5 do 6 grama dnevno – 1 čajna žličica! Kod osoba koje imaju zdravstvenih problema s radom bubrega ove količine moraju biti manje, no važno je ne eliminirati sol u potpunosti iz prehrane jer u tom slučaju može doći do pada krvnog tlaka.

Preharana kod proteinurije

Unos soli kako je gore i navedeno treba biti manji od 6g/dan u svrhu smanjenja edema. Što se tiče unosa bjelančevina tu bi povećavanjem unosa (u svrhu nadoknade gubitka kroz urin) dalo kontraproduktivan efekt – dakle gubici bjelančevina kroz urin bi se dodatno povećali. S druge strane preniski unos bjelančevina – manji od 0,8 g/kgTM donekle bi umanjio efekte proteinurije no za posljedicu ovakvog unosa bi imali značajan pad aktivne mišićne mase te sukladno tome i potencijalan pad imuniteta. U praktičnom smislu to bi značilo da se optimum unosa bjelančevina nalazio između 0,8 -1 g/kgTM, s naglaskom na kvalitetne izvore bjelančevina.