Prehrana kod povišeng kolesterola?

Kako smanjiti povišene vrijednosti kolesterola prehranom?

Kada pričamo o problematici prehrane kod povišenih vrijednosti kolesterola počnimo od objašnjenja što je uopće kolesterol i čemu služi? Kolesterol je važna komponenta našeg organizma, koja direktno utječe na mnoge za život neophodne funkcije, točnije kolesterol je tijelu potreban kako bi moglo izgraditi hormone (moćne signalne molekule koje upravljaju svim tjelesnim funkcijama), vitamin D, žučnu kiselinu i mnoge druge. Kolesterol je osim toga “vrsta” masnoće koja je sastavni dio svih staničnih stijenki svih stanica našeg organizma. Budući da cirkulira našim krvotokom (a u osnovi je masnoća, te se ne miješa s vodom) potreban mu je nekakav način transporta, točnije kompleks kojeg nazivamo lipoproteinima (čiju unutrašnjost čini masnoća – kolesterol, a vanjski dio proteini).

Što je LDL, a što HDL?

Lipoproteini se dijele na LDL (niske gustoće), popularno zvani “loš kolesterol” te HDL (visoke gustoće) odnosno “dobar kolesterol”. Ovi pojednostavljeni nazivi jednostavno se mogu objasniti, osnovnim karakterisitikama gore navedenih lipopropteina. Loš kolesterol je onaj koji donosi kolesterol u tkiva, tj. stanice, dok je dobar kolesterol onaj koji ga odnosi u jetru na razgradnju i eliminaciju van iz organizma. Povišeni trigliceridi te disbalans HDL i LDL kolesterola s visokim ukupnim kolesterolom znak su za promjenu životnog stila odnosno prehrambenih navika. Prvi potez na koji se mnogi odluče je krajnja eliminacija masnoće iz prehrane (što im na kratak rok možda i ne čini loše) no rješenje se krije u postizanju ravnoteže unosa svih makronutrijenata, pa tako i masnoća jer je uostalom i nedovoljan unos namirnica bogatih nezasićenim i polinezasićenim masnim kiselinama – dobrim masnoćama – (plava riba, sjemenke, hladno prešana ulja i orašasti plodovi) doveo do poremećaja ravnoteže masnoća u organizmu!

Što ima najveći utjecaj na nivo kolesterola?

Iako mnoge stvari utječu na povišene nivoe kolesterola u krvi (čak i stres, putem hormona kortizola) ipak je potrebno naglasiti 3 glavna faktora:

  • Prehrana
  • Tjelesna težina
  • Fizička aktivnost

Ova 3 faktora uglavnom se poistovjećuju s određenim životnim stilovima, pa zaključno možemo reći da zapravo način života koji živimo uvelike kreira našu budućnost.

Što i kako jesti kod povišenog kolesterola?

  • Cjelovite žitarice i njihove proizvode
  • Mlado nemasno meso, ribu i mahunarke te bjelanjak jajeta
  • Mlijeko i fermentirane mliječne proizvode s nižim udjelom masnoća
  • Voće i povrće
  • Hladno prešana i nerafinirana ulja, sjemenke i orašaste plodove

Obratite pozornost na unos vlakana

Vlakna ne samo da doprinose zdravlju probave te organizma u cjelini, nego i djeluju preventivno na razvoj mnogih bolesti i poremećaja, koja mogu ugroziti vaš život, kao što su srčani udar, dijabetes, pretilost, visoki krvni tlak te rak debelog crijeva.

Da bi ste imali maksimalnu korist od prehrambenih vlakana morate ih dovoljno unijeti u organizam, dnevni preporučeni unos ovisi o vašem spolu i dobi.

Ovdje je posebno važno istaknuti topiva vlakna, koja imaju posebnu ulogu u očuvanju zdravlja srca i to posredno putem regulacije tjelesne težine, masnoća u krvi te stabilizacije šećera u krvi. Upravo zbog toga 1/3 dnevnog unosa vlakana trebala bi činiti upravo topiva vlakna.

Preporučeni dnevni unos vlakana za odraslu osobu iznosi između 30 i 35 grama. Osobito je važno je napomenuti da bijelo brašno i njegovi proizvodi zbog procesa rafinacije nisu značajni izvori vlakana. Rješenje leži upravo u boljim izvorima hrane koju jedete, dakle jedite isto ali u njegovom izvornom i neprerađenom obliku.