Prehrambena vlakna

Vlakna u prehrani

Vaš probavni sustav je zapravo duga zakrivljena cijev, koja nosi hranu kroz tijelo i šalje hranjive tvari u krvotok, a neprobavljene ostatke hrane u debelo crijevo i dalje van iz organizma.

Pogledajte kako funkcionira proces pobave:

Probavni proces započinje u ustima, gdje se hrana zubima mehanički usitnjava i miješa sa slinom te u tako kašastom obliku prolazi jednjakom i dolazi u želudac. Hrana se u želucu razlaže na manje dijelove i tako priprema za ulazak u tanko crijevo. Nakon što izađe iz želuca, hrana ulazi u tanko crijevo gdje se hranjive tvari dalje razlažu na još jednostavnije dijelove i tak tada upijaju u krvotok. Kada hrana prođe tanko crijevo, ulazi u debelo crijevo gdje dolazi do resorpcije vode i nekih minerala i vitamina, a neprerađeni i neiskorišteni ostaci eliminiraju se van iz organizma.

Prirodan rad debelog crijeva ponekad može biti narušen te se otpadni materijal kreće presporo ili prebrzo. Uzrok ovih nepravilnosti može biti stres, lijekovi, trudnoća, bolest ili nedostatan unos vlakana i vode prehranom.

Kako rade vlakna?

Organ Vlakna djeluju na… Potiču zdravlje
Želudac i tanko crijevo
  • Osjećaj punoće i sitosti
  • Vezivanje masnoća
  • Usporavanje probave šećera
  • Regulacijom tjelesne mase
  • Smanjuju masnoće u krvi
  • Poboljšavaju razine glukoze u krvi
  • Regulacijom tjelesne mase
  • Smanjuju masnoće u krvi
  • Poboljšavaju razine glukoze u krvi
Debelo crijevo
  • fermentaciju i rast dobrih   bakterija
  • poboljšavaju rad imunološkog sistema
  • reguliraju pravilan rad probavnog sustava
  • poboljšavaju rad imunološkog sistema
  • reguliraju pravilan rad probavnog sustava

Vlakna i zdravlje

Vlakna su važan dio ljudske prehrane i kao takva pozitivno utječu na rad probavnog sustava te spriječavaju konstipaciju tj. zatvor.

No to nisu jedine prednosti koje vlakna mogu učiniti za vaše zdravlje!!!

  • Vlakna ne samo da reguliraju rad vaše probave nego i povoljno utječu na prevenciju bolesti i stanja koja mogu ugroziti vaše zdravlje (srčane bolesti, dijabetes, pretilost i određene vrste raka).
  • Vlakna pomažu u regulaciji masnoća u krvi.
  • Vlakna vam omogućuju dulji osjećaj sitosti.
  • Kada biste udvostručili unos vlakana hranom smanjili bi ste dnevni energetski unos za barem 100 kalorija.
  • Vlakna omogućuju pravilan rad probave i njeguju unutrašnje zdravlje.

Unosite li dovoljno vlakana?

  • Preporučeni dnevni unos vlakana za odraslu osobu iznosi između 30 i 35 grama.
  • Prosječna osoba u Hrvatskoj konzumira polovicu preporučenog dnevnog unosa vlakana.
  • U prosjeku samo 15% Hrvata konzumira preporučenu količinu vlakana u svojoj prehrani.
  • Većina ljudi nije upoznata sa hranom koja sadrži visok sadržaj vlakana.
  • Mišićna vlakna nemaju nikakve veze sa prehrambenim vlaknima biljnog porijekla.
  • Bijelo brašno i njegovi proizvodi zbog procesa rafinacije nisu značajni izvori vlakana.
  • Više od 60 posto ljudi nikad se nije interesiralo o preporučenom unosu vlakana u svojoj prehrani.
  • Osobe koje koriste prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata eliminiraju iz svoje prehrane značajne izvore vlakana.