Masti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Masti su esteri trovalentnog alkohola glicerola i tri više masne kiseline. Među masnim kiselinama razlikujemo: zasićene i nezasićene. Zasićene masne kiseline sastoje se od ravnih lanaca atoma povezanih jednostrukim vezama. Zbog toga se one zgusnuto skladište u organizmu kao masno tkivo. Nezasićene masne kiseline sadrže jednu ili više dvostrukih kovalentnih veza, što ih razlikuje od zasićenih masnih kiselina i otežava njihovo skladištenje u tijelu. One mogu biti jednostruko i poli- ( višestruko) nezasićene masne kiseline.
Konzistenciju namirnice koja sadrži masti određuje količina zasićenih ili nezasićenih masnih kiselina. Ako prevladavaju zasićene masne kiseline govorimo o mastima, a ako je više nezasićenih masnih kiselina govorimo o ulju.

Neke masne kiseline se ne mogu sintetizirati u organizmu te se moraju unositi hranom. Nazivamo ih esencijalnim masnim kiselinama i one su neophodne su za normalno funkcioniranje organizma. To su dvostruko nezasićena linolna i trostruko nezasićena alfa linolenska masna kiselina, koje su polazne tvari za sintezu dugolančanih trostruko i više nezasićenih masnih kiselina npr. EPA i DHA, GLA, DHGLA i druge.

Uloge masti

  • rezervni izvor energije u ljudskom organizmu
  • dio su svih staničnih membrana (čine fosfolipidni sloj)
  • prenose vitamine (A, D, E i K) topljive u mastima
  • regulacija tjelesne temperature
  • sudjeluju u zadržavanju minerala kalcija u zubima i kostima jer prenose vitamin D

Izvori masti
Bogati izvori masti mogu biti biljnog i životinjskog podrijetla. Biljni izvori su sva biljna ulja, a životinjski meso, proizvodi od mesa, mlijeko, mliječni proizvodi, riba, jaja te masti životinjskog podrijetla.