Eikosanoidi

U ljudskom tijelu, uz svima poznati endokrini sustav, postoje još dva hormonska sustava, parakrini i autokrini. U ove posljednje spadaju eikosanoidi. Oni su oksigenirani derivati 3 različite esencijalne masne kiseline građene od 20 ugljikovih atoma, po čemu su i dobili ime, jer eicosa na grčkom znači 20.

U eikosanoide između ostalih spadaju i prostaglandini, tromboksani, prostaciklini te leukotrieni čije su ravnoteže odgovorne za kontrakcije i relaksacije glatkih mišića, protok krvi (spazam krvnih žila, tromboza) te sve stanične procese koji se odvijaju u tijelu. Već se iz ovog da naslutiti da su eikosanoidi vrlo moćne signalne molekule, koje kontroliraju gotovo sve procese u našem tijelu. Zbog načina života, loših navika, neznanja i prehrane narušavamo ravnotežu eikosanoida u našem organizmu, te do izražaja dolaze „loši“ eikosanoidi.

Zašto? Kave veze ima prehrana s tim?

Budući da današnja ljudska prehrana uključuje višak omega 6 nezasićenih masnih kiselina, a manjak omega 3 nezasićenih masnih kiselina, povećana je sinteza proupalnih eikosanoida. Nadalje prevelike (zapravo ogromne) količine ugljikohidrata veće gustoće (žitarice i njihovi derivati) te škrobnih namirnica (krumpir) produciraju visoku sintezu inzulina, koji nepovoljno djeluje na razne bolesti kao i na ravnotežu eikosanoida, jer potiče skladištenje masnoće i produkciju arahidonske kiseline, koja je odgovorna za proizvodnju proupalnih eikosanoida.

Prehrana koja uravnotežuje metabolizam eikosanoida podrazumijeva:

  • smanjenje unosa rafiniranih ugljikohidrata
  • ograničenje ili potpun prestanak potrošnje mesa i jaja (crveno meso i žumance jajeta bogati su izvori arahidonske kiseline)
  • izbjegavanje izvora transmasnih kiselina, hidrogeniziranog biljnog ulja (margarin i biljna mast)
  • dopuna prehrane esencijalnim masnim kiselinama (omega 3 masne kiseline).

Naravno ovo su opće smjernice, bitno je individualno prilagoditi prehranu svakome posebno, jer nismo svi isti i ne reagiramo jednako.