Anatomija stresa

Definicija stresa

Ili kako ga sami višestruko povećavamo?

Iako zaziremo od stresa koji je nažalost postao sastavni dio našeg života, njegov učinak višestruko uvećavamo svojim pogrešnim prehrambenim navikama i stilom života. Vjerovali ili ne, neke naoko banalne stvari, koje svakodnevno činite, a nad kojima imate potpunu kontrolu, mogu višestruko povećati efekt stresa i smanjiti kvalitetu vašeg života. Radi se o preskakanju obroka. Preskakanje obroka je jedna od najgorih grešaka koje danas ljudi sebi čine. Ugrubo bi mogli reći da danas gotovo svaka 3. osoba preskače obroke. Ovaj čin na tijelo ostavlja jednake posljedice kao i sam stres jer zapravo preskakanje obroka jest stres, samo što ne dolazi izvana, nego iznutra. Objasnimo fiziologiju gladovanja, koja je u mnogo slučajeva potpuno nepotrebna, a pritom i strahovito kontraproduktivna. Jednostavno je, preskakanje obroka dovodi do gladi, a glad predstavlja stres za organizam.

 Stres na poslu

Prije svega potrebno je naglasiti da je probavni sustav osnova života te da bez zdrave probave nije moguće osigurati kvalitetan i zdrav život. Čuvajte i njegujte vlastitu probavu. Dakle, preskočili ste obrok, dan polako odmiče, a vaše tijelo treba energiju potrebnu za život. Pošto ga niste nahranili, energiju će uzeti iz vlastitih rezervi, ali ne iz masnih, kako bi svi to i htjeli, nego iz mišićnih. To znači da potpuno bespotrebna navika ne jedenja tijekom ranijeg dijela dana, kada smo najaktivniji i kada nam je energija najpotrebnija rezultira gubitkom vlastite mišićne mase, koja nam je prijeko potrebna i koju ljubomorno „čuvamo“. Svu svoju glad utažit ćemo naravno u kasnijem dijelu dana, kada uopće ne trebamo tolike količine energije i kada se metabolizam polako usporava i sprema na odmor. Rezultat je trom i preopterećen organizam kojeg u takvom stanju vodite na spavanje. Bez brige, vaš organizam će sav suvišak energije pomno sačuvati i uskladištiti o obliku masnih naslaga. Razmislite trebaju li vam ovakve stvari u životu?

Stres i anksioznost

ili hormonalni dio priče…

Kritičan trenutak u reakciji na stres nastaje kad nadbubrežna žlijezda izluči hormone stresa, a to su kortizol te adrenalin i noradrenalin. Ovo je prirodno i normalno, ali ponavljam u ovom slučaju potpuno nepotrebno, jer ste samo gladni zbog preskakanja obroka.

U trenutku ulaska ovih hormona u krvotok dolazi do fizioloških promjena u organizmu kao što su: ubrzanje rada srca, povišenje krvnog tlaka, povećavanje mišićne napetosti i zaustavljanje probave. U ovoj priči bitan nam je upravo kortizol, odnosno njegova katabolička funkcija, koja mu omogućava razgradnju mišićnog tkiva i njegovu pretvorbu u energiju.

No ovdje nije kraj priče jer i emocionalni i mentalni stres (koji ne možete kontrolirati) daju jednaki rezultat tj. dovode do povećanog izlučivanja hormona stresa, a time i kortizola. Učinci se naravno zbrajaju. Ovo je vrlo pojednostvljeno objašnjenje hormonalnog mehanizma obrane tijela od stresa, kako bi ste shvatili što se u vama događa kad se tijelo brani od vanjskih negativnih utjecaja.

Simptomi i posljedice stresa

ili fiziološki dio priče…

Vratimo se sada na fiziološke posljedice reakcije tijela na stres. Za stresne situacije karakteristično je plitko disanje, koje onemogućuje ošitnom mišiću masiranje probavnih organa. To se svojstvo udružuje s napetošću trbušnih mišića te tako sinergijski ometaju probavu. Osim toga, stres zaustavlja i peristaltički rad mišića koji okružuju tanko i debelo crijevo što dovodi do zaustavljanja probave odnosno veće sklonosti ka zatvoru. Ponavljam, ovo su prirodne reakcije, ali potrebne su nam samo u ekstremnim slučajevima borbe za život. Što hrana duže ostaje u crijevima, to je veća mogućnost njenog truljenja i nedovoljnog probavljanja. Uslijed ulaska nedovoljno probavljenih molekula hrane u krvotok, dolazi do lančane reakcije imunološkog sustava, koji brani organizam od nepoželjnih uljeza. Uz reakciju imunološkog sustava, potpuno nepotrebno opterećujemo i jetru, koja sve te toksine mora preraditi. Uslijed dugotrajnog opterećivanja jetre, može doći i do sindroma kroničnog umora i tako se dalje vrtimo u krug.

Ponovimo, ovakvim stilom života gubite aktivno mišićno tkivo, koje vam je prijeko potrebno za normalno funkcioniranje organizma, zaustavljate probavu i povećavate udio masnoće u organizmu. Iako na vanjski stres teško možete utjecati, posljedice ovog o kojem smo do sada pričali možete svesti na minimum jer sami birate kada, kako i što jedete.