Alkohol …

Iako ovo zvuči paradoksalno, alkoholna pića svrstavaju se u kategoriju hrane, jer kao i ostala hrana sadrže određenu energetsku vrijednost i to 7 kcal po gramu alkohola. No ta brojka se drastično povećava, kad se tome dodaju ostale komponente pića (šećeri te male količine bjelančevina), ovisno o vrsti. Samo za usporedbu 1 gram uljikohidrata daje duplo manje energije, točnije 4 kcal, dok masti daju 9 kcal po gramu unesene masnoće u organizam.

Najzanimljivije …

  • Karakterizira ga takozvana „prazna“ kalorijska vrijednost. Zato što osim ometanja normalnog metabolizma hrane tj. nutrijenata u tijelu, bespotrebno povećavamo svoj kalorijski unos s kojim u organizam ne unosimo za život potrebne nutrijente.
  • Alkohol ne zahtijeva probavu, nakon konzumiranja, alkohol brzo pronalazi kroz organizam te se više od 90 %  upija direktno u krvotok kroz stijenku želuca i tankog crijeva, dok ostatak odlazi iz tijela disanjem, znojenjem i mokrenjem.
  • Učinak alkohola na organizam uvelike ovisi o tjelesnoj masi, udjelu mišića i spolu.
  • Alkoholičarima ponekad i do 50% ukupne dnevno unesene energije potječe od alkohola.
  • Osobe koje alkohol piju u prekomjernim količinama, više od 30% ukupnog dnevnog energetskog unosa, imaju deficit vitamina A, C i B1.
  • Alkohol smanjuje lučenje probavnih enzima gušterače i razgradnju nutrijenata na molekule koje organizam normalno koristi
  • Oštećuje sluznicu želuca i crijeva te smanjuje apsorpciju nutrijenata i njihov daljnji transport, skladištenje i izlučivanje, čak i ukoliko su probavljeni i apsorbirani.

Alkoholičari su uglavnom pothranjeni jer ne unose dovoljno potrebnih hranjivih tvari ili im je poremećen metabolizam hrane. Ukoliko ovo stanje potraje i prehrana se ne izbalansira, samo je pitanje vremena kada će doći do ozbiljnog poremećaja i ozbiljnih oštećenja čitavog organizma. Naravno, ovdje se radi o pretjeranim i dugotrajnim konzumacijama alkoholnih pića, jer umjerena konzumacija alkohola može imati pozitivan učinak na zdravlje čovjeka.