4 Najgore i najčešće pogreške u prehrani suvremenog čovjeka

Prehrana današnjih zaposlenih ljudi, nažalost, stavljena je u drugi plan i njoj se pridaje malo pažnje sve dok ne dođe do većih zdravstvenih problema.

No počnimo redom, takozvani nedostatak vremena današnjeg čovjeka svoj danak uzima i  u našoj najvećoj intimi – prehrani, on se manifestira uglavnom kroz galopirajuću pošast zvanu preskakanje obroka. Preskakanjem obroka činimo sami sebi medvjeđu uslugu, koja nam se kao bumerang gotovo trenutno vraća. Ovim činom stvaramo nevjerojatno opterećenje za organizam, jer ga najčešće lišavamo energije i dragocjenih hranjivih tvari ujutro kada su nam najpotrebniji i kada smo najaktivniji. Nedostatak mentalne oštrine i koncentracije pokušavamo nadomjestiti ogromnim količinama kofeina u kombinaciji s visokim dozama bijelog šećera, a time samo pojačavamo točku loma u kojoj organizam potpuno iscrpljen gubi vitalnost i energiju. Konkretne obroke počinjemo uzimati tek na kraju dana, naravno, jer smo gladni i iscrpljeni, ali time opet opterećujemo organizam jer je sada već u fazi pripreme za odmor i san te se u beskraj vrtimo u začaranom krugu. Pojedinci pokušavaju brzim rješenjima tj. kratkim zalogajima tijekom dana presjeći ovaj začarani krug, no ono što im se kao trenutno rješenje uglavnom nudi su proizvodi bazirani na rafiniranim ugljikohidratima (bijelo brašno i svi njegovi proizvodi – peciva, kruh i slično), koji svojim prehrambenim karakteristikama ne nude rješenje ovog prilično velikog problema. Naime, svi industrijski prerađeni ugljikohidrati, zbog procesa rafinacije lišeni su mnogih hranjivih tvari te uslijed toga imaju visoki glikemički indeks, koji će kao krajnji rezultat ubrzo nakon konzumacije dovesti do naglog umora i pada koncentracije te naravno smanjenja produktivnosti i volje za radom. Kvalitetan obrok trebao bi nas osvježiti i napuniti energijom te nas učiniti spremnim za ponovni rad, dok nas ovakvi „brzi obroci“ čine umornima i bezvoljnima. Upravo je nevjerojatno da smo se uspjeli dovesti do ove točke funkcioniranja, danas kad možemo reći da živimo vrhunac civilizacije, kojoj je glavna prednost dostupnost hrane na svakom koraku. Na nama je samo da posegnemo za pravim izvorima hrane u pravo vrijeme i svi problemi vezani uz bolesti i poremećaje uzrokovani lošom i neodgovarajućom prehranom će nestati…

 Što postižemo ovakvim tretiranjem vlastitog organizma?

  • Konstantno i nepotrebno izlaganje opterećenjima koja na duže staze uzimaju danak, te nepotrebno troše organizam i rezultiraju ubrzanim starenjem te razvojem bolesti i poremećaja.
  • Stalne oscilacije glukoze u krvi ne dozvoljavaju organizmu, a to se prvenstveno odnosi na mozak i živčani sustav, normalan i optimalan rad.

 Koje su 4 najgore i najčešće pogreške koje se čine?

Zbog nedovoljne informiranosti ili nedostataka znanja većina ljudi ima potpuno krive prehrambene navike, koje će se u budućnosti negativno reflektirati na njihovo zdravlje. Dosada su uglavnom žene bile svjesnije posljedica loše prehrane od muškaraca, no danas su gotovo izjednačeni. Postotak ljudi koji se danas brinu o vlastitom zdravlju kroz prehranu je i dalje zabrinjavajuće nizak. No, kad smo kod pogrešaka koje ljudi danas uglavnom čine, izdvojimo 4 najgore i najčešće pogreške koje se provlače kroz današnju prehranu.

1.     Preobilan unos hrane

Najteža pogreška u prehrani je konzumacija energetski prebogate hrane čime dobivamo više energije nego što nam je zaista potrebno. Drugim riječima, kada jedemo više nego što trošimo za posljedicu imamo povećanje tjelesne težine. Ako ovoj navici ne stanemo na kraj definitivno srljamo u pretilost. Debljina odnosno pretilost je najopasniji rizični čimbenik, zapravo jedan od osnovnih uzročnika velikog broja najtežih kroničnih bolesti, kao što su infarkt srca, moždani udar i rak. Osim povećane opasnosti od razvoja teških kroničnih bolesti, osobe s povećanom tjelesnom težinom u prosjeku žive 10 godina kraće.

2.     Previsok unos zasićenih masnoća

Današnja prehrana bazira se uglavnom na visokom unosu hrane životinjskog porijekla koja obiluje zasićenim masnoćama, a niskom unosu hrane bogate nezasićenim masnim kiselinama. U posljednju kategoriju spadaju orašasto voće, sjemenke, plava riba i nerafinirana hladno prešana biljna ulja. Iako danas ljudi zaziru od unosa masnoća, prehrana im se uvelike bazira upravo na njima. No ovdje je važno napomenuti da je pogrešno u potpunosti se lišavati masnoća u prehrani, bitno je samo izabrati dobre izvore masnoća. Hidrogenirana biljna ulja i njihovi proizvodi, kao što je npr. margarin su loši izvori masnoća te ih je potrebno izbjegavati u širokom luku, zbog njihovog visokog sadržaja transmasnih kiselina, koje nepovoljno djeluju na naše zdravlje. Nezasićene masne kiseline, kao dobar izvor masnoća, osim što grade naše tijelo, imaju i iznimno povoljan utjecaj na smanjivanje upalnih stanja u organizmu te na poboljšanje cirkulacije.

3.     Jednolična prehrana

Jednolična prehrana svoje korijene vuče donekle iz kulturnog naslijeđa i obiteljskih običaja. Ovo stanje dobro bi se moglo opisati starom izrekom: „Pleti konac, kao otac“… Drugim riječima,  sazrijevajući  kao društvo i civilizacija morali bismo prihvatiti neka nova otkrića, koja su definitivno bolja od starih navika, koje danas više nemaju vrijednost i značaj kao nekad. Beskrajno ponavljanje istih i, u ovom slučaju, nedovoljno hranjivih ili osiromašenih obroka uvelike potkopava sklad organizma te je poželjno sustavno uvođenje novih namirnica u prehranu. Nedostatak inspiracije može se uvijek osvježiti pretraživanjem internetskih stranica u potrazi za novim i neisprobanim receptima.

4.     Prenizak unos vlakana

Iako toga mnogi nisu niti svjesni, prehrambena vlakna kao sastavni dio kompleksnih ugljikohidrata neizostavan su dio ljudske prehrane. Jednako tako nedovoljan unos vlakana jedan je od osnovnih problema današnje populacije, čija se prehrana zbog današnjih trendova bazira uglavnom na rafiniranoj hrani, koja je lišena mnogih bitnih nutrijenata, pa tako i vlakana. No ne obiluje sva hrana vlaknima, da ne bi bilo zabune. Odlični izvori vlakana su sva prirodna i neprerađena biljna hrana odnosno povrće, voće i cjelovite žitarice. Povećavanje unosa vlakana u prehrani povoljno utječe na gubitak tjelesne mase (osjećate se punima i sitima bez dodatnog povećanja energetskog unosa). No to nisu jedine dobrobiti vlakna za vaše zdravlje!

Jer vlakna:

  • reguliraju rad probave i povoljno utječu na prevenciju bolesti i stanja koja mogu ugroziti zdravlje (srčane bolesti, dijabetes, pretilost i određene vrste raka)
  • pomažu u regulaciji masnoća u krvi
  • omogućuju dulji osjećaj sitosti
  • utječu na prosječno smanjenje dnevnog unosa energije za barem 100 kalorija
  • omogućuju pravilan rad probave i njeguju unutrašnje zdravlje

Preporučeni unos vlakana na dnevnoj bazi iznosi otprilike 30 grama

Koje su njihove posljedice?

Posljedice ovakvog načina života i prehrane uglavnom se manifestiraju; ovisno od pojedinca do pojedinca te spola i dobi; u smanjenoj kvaliteti života. Iako je kvaliteta života pomalo apstraktan i teško mjerljiv pojam, neke osnovne stvari svima su poznate.

Prvenstveno se radi o svakodnevnoj iscrpljenosti, koja s vremenom može prijeći u kronični umor, što je poremećaj čija je osnovna karakteristika prezasićenost jetre toksinima. S umorom neizostavno dolazi i nervoza te nezadovoljstvo zbog nemogućnosti ispunjavanja obaveza koje su nam nametnute ili koje smo sami sebi nametnuli. Svemu ovome pridodajmo i smanjenu mogućnost koncentracije ili boležljivost zbog niskog imuniteta, a da i ne spominjemo nizak libido te se počinjemo pitati što s nama nije uredu?

Ovo je siguran put ulaska u začarani krug iz kojeg mislimo da izlaza nema. Rješenja tražimo u raznoraznim dodacima prehrani ili nekoj čarobnoj tableti koja će odagnati sve naše probleme i frustracije, no nažalost, to ne postoji. Daleko od toga da dodaci prehrani ne djeluju, no moramo biti svjesni činjenice da su oni, kao što im i naziv govori, samo dodaci prehrani, te ne mogu zamijeniti zdravu i ispravnu prehranu, koja im je često i neophodna da bi njihove karakteristike mogle doći do izražaja.

Koje zdravstvene probleme izazivaju?

Organizam svakog čovjeka sastoji se od oko 63% vode, 22% bjelančevina, 13% masti te 2% minerala i vitamina. Svaka molekula u nama potječe iz hrane koju jedemo i napitaka koje pijemo. Hrana nam ne služi samo kao trenutni izvor energije, ona gradi naše tijelo. Stoga, pravi izbor namirnica zaista drastično utječe na naše zdravstveno stanje, jer svakodnevno biranje krivih namirnica postupno dovodi do narušavanja zdravlja. Prve posljedice nepravilne prehrane – previše masne i pržene hrane, namirnica siromašnih hranjivim tvarima odnosno rafiniranih namirnica, preskakanja obroka i opetovanog korištenja uskog izbora namirnica i načina njihove pripreme – su povećanje tjelesne težine i poremećaji kao što su povišene masnoće u krvi i povišen šećer u krvi. Dugotrajno ignoriranje ovih signala koje nam tijelo odašilje je ishodište za cijeli niz bolesti. Najčešće i najteže među njima su: pretilost, povišeni krvni tlak, ateroskleroza, srčani udar, moždani udar, anemija, šećerna bolest (dijabetes) i hormonalni poremećaji. Posljedice sve veće konzumacije rafinirane hrane na zdravlje prilično su opširne, a prvenstveno se manifestiraju kroz čitav niz probavnih poremećaja, kao što su: konstipacija, hemoroidi, sindrom iritabilnog crijeva, divertikuloze i žučnih kamenaca. Budući da je probavni sustav osnova zdravlja, jednostavno je zaključiti da nezdrav probavni sustav loše utječe na zdravlje cijelog organizma i kvalitetu našeg života.

Zbog ovakvog načina prehrane i stila života dolazi do povećane kiselosti organizma, koju tijelo uspješno može neutralizirati pomoću minerala, koje će ako ih nedostaje u prehrani „uzeti“ iz vlastitih tkiva (zubi, kostiju, krvi i mišića), što nam nikako ne ide u prilog. Demineralizacija slabi organizam i crpi njegovu izvornu vitalnost.

Kako navedene pogreške možemo ispraviti?

Danas se pod izgovorom „nedostatka“ vremena hranimo uglavnom rafiniranom i industrijski obrađenom, gotovom ili polugotovom hranom, što je zapravo skuplja varijanta. Ovakvu hranu bismo trebali zamijeniti prirodnim i cjelovitim tj. neprerađenim namirnicama. Ovo je prvi korak ka normaliziranju vlastite prehrane, koju bismo na ovaj način obogatili vitaminima, mineralima, vlaknima, enzimima i mnogim drugim dragocjenim biljnim komponentama kojih u našoj standardnoj prehrani nedostaje. Jednako tako unijeli bismo velike količine organizmu neizostavnih nezasićenih masnih kiselina, lako probavljivih bjelančevina i dovoljne količine vode neophodne za odvijanje svih biokemijskih reakcija u našem tijelu.

Nadalje, potrebno je razmišljati i o raznolikosti vlastite prehrane. A to se ponajprije odnosi na cijelu paletu boja voća i povrća. Uz to, ljudi danas zaboravljaju i činjenicu da pšenica nije jedina žitarica, postoje i mnoge druge, jednako vrijedne za naše zdravlje. Isto tako, ni meso nije jedini izvor bjelančevina, tu su mahunarke, riba i orašasti plodovi, koji nam, uz bjelančevine, daju vlakna i nezasićene masne kiseline.

Osim boljih i raznovrsnih izvora hrane potrebno se pozabaviti i discipliniranjem samih sebe te uvođenjem svih glavnih i sporednih obroka u svoju dnevnu rutinu bez preskakanja, te na taj način začarani krug (spomenut na samom početku ovog teksta) okrenuti u vlastitu korist. Korist koja nam donosi vitalnost, zdravlje, libido, imunitet, mentalnu oštrinu i zadovoljstvo samima sobom.

Kada jednom postavite vlastitu dnevnu rutinu hranjenja i „odradite“ obilan doručak, kao prvi i najvažniji obrok u danu, primijetit ćete da će vam se automatski posložiti svi ostali obroci, koji su isto tako bitni kao i ovaj prvi, i da ćete s vremenom početi jesti onoliko koliko vam zaista treba. Samo treba biti uporan u konzumaciji svih obroka u danu. Potrebno je samo nekoliko tjedana da nove odluke postanu nove navike, naravno bolje i konstruktivnije od starih.

Vrlo je važno spomenuti da bi se sam čin hranjenja trebao odvijati u miru i uživanju onoga što jedemo, jer je to, uz temeljito žvakanje i polagano gutanje hrane, jedini put ka zdravoj probavi, koja u ovom slučaju nije preopterećena i može optimalno probavljati sve ono što pojedemo. Bitno je napomenuti kako svatko mora popiti dovoljne količine vode svakog dana, jer iako to svi znaju, mnogi to ne čine. Bez vode nema života.

Može li se “brzo” i kvalitetno jesti

Na pitanje može li se brzo i kvalitetno jesti, odgovor glasi: naravno da se može, samo treba znati što i kako!

Ovdje je, kao i svugdje drugdje u životu, potreban plan i strategija, bez kojih nema rezultata. Ukoliko sami pripremate hranu, postavite tjedni raspored kojeg ćete se pridržavati, jer bez njega ćete jesti ono što ste i dosad jeli, a to vam nije cilj. Cilj vam je jesti bolje i kvalitetnije. Potrebno je malo organizacije. Prehrana počinje dobrim i suvislim šopingom, kojim ćete se opskrbiti po mogućnosti za cijeli tjedan. Dobar šoping podrazumijeva kupovinu namirnica za sve obroke u danu i prema tome ga treba koncipirati, bez odstupanja. Nakon dobro odrađene kupovine potrebno se baciti i na realizaciju zacrtanog, na način da rasporedite hranu raznoliko tijekom tjedna te da nema previše ponavljanja istih namirnica. Uspješno ste savladali prvi korak, u idućem koraku osvrnut ćemo se na brzinu pripreme pomno izabranih namirnica, jer nije točno ono što mnogi misle, da je kuhanje dug i mukotrpan posao (osim ako niste ljubitelj kuhanja). Dakle osvrnut ćemo se na metode pripreme namirnica. Mnogi misle da hranu treba nevjerojatno dugo kuhati tj. prekuhati, što je uglavnom krivo jer se time gube mnoge vrijedne komponente hrane. Kad pričamo o brzom i kvalitetnom načinu pripreme hrane, govorimo o vremenskom okviru od 30 minuta od ideje do konzumacije, što zaista nije mnogo utrošenog vremena, a donosi nam namirnice očuvane biološke vrijednosti. Od toga sam proces termičke obrade najčešće traje 5 do 7 minuta. Ovdje valja spomenuti kratko kuhanje u vodi, kratko kuhanje na pari, kratko pečenje bez ulja i korištenje sirovih namirnica u prehrani.

Dakle, jesti kvalitetno ne znači izbjegavati cijele skupine namirnica, niti skupo platiti hranu čije ime ne znate ni izgovoriti, to znači birati prave izvore namirnica i jesti ih u njihovom izvornom i cjelovitom obliku.